Pravda na čekanju: Zašto Tužilaštvo BiH šuti o prijavi protiv Kajganića?
Umjesto da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine postupi po krivičnoj prijavi, izvede slučaj na čistac i pokaže da nema nedodirljivih, pravosuđe je, čini se, odlučilo da zažmiri. Skoro tri mjeseca prošla su od trenutka kada je Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića i šef Odjela za borbu protiv korupcije i kriminala, podnio krivičnu prijavu protiv prvog čovjeka Tužilaštva BiH.
Pašić je najprije, 7. oktobra prošle godine, o svemu obavijestio Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), a potom početkom oktobra podnio i zvaničnu krivičnu prijavu protiv Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijaović.
Predmet formiran – ali bez istrage?
Krivična prijava protiv Kajganića i Mijaović odnosi se na njihovo zajedničko postupanje u predmetu protiv Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Milorada Dodika, koji se odnosi na napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Pašić u prijavi navodi da su Kajganić i Mijaović poduzimali radnje s ciljem zaštite navedenih političkih funkcionera. Podsjetimo, u oktobru 2025. godine donesena je naredba o obustavi istrage protiv Dodika, Stevandića i Viškovića, a mjesec ranije Kajganić je rasformirao tužilački tim kojim je do tada rukovodio upravo Pašić.
Iako je tada saopćeno da su formirani i krivični i disciplinski predmet pred Uredom disciplinskog tužioca (UDT), gotovo tri mjeseca kasnije – nema vidljivih pomaka.
Ključni svjedok nikada nije saslušan
Kako saznajemo, Tužilaštvo BiH po krivičnoj prijavi nije saslušalo ključne aktere, uključujući i samog Pašića. Uprkos teškim optužbama iznesenim u prijavi, Pašić nikada nije pozvan da da iskaz.
Nedugo nakon podnošenja prijave, uslijedila je i odmazda – Tužilaštvo BiH prijavilo je Pašića UDT-u zbog njegovog postupanja u predmetu „Start“.
Ko štiti glavnog tužioca?
Pitanje koje se nameće jeste: ko i zašto štiti Milanka Kajganića? Zašto zakon nije isti za glavnog tužioca kao i za običnog građanina, posebno kada se prijava odnosi na „posušivanje“ predmeta protiv Milorada Dodika, koji je samo nekoliko mjeseci ranije otvoreno napao ustavni poredak države, prijetio SIPA-i, Sudu i samom Tužilaštvu BiH?
Umjesto jasne i odlučne reakcije, institucija kojom rukovodi Kajganić povlači poteze koji dodatno urušavaju povjerenje javnosti u pravosuđe.
Obustave, šutnja i prebacivanje odgovornosti
Brojne obustave istraga, ignorisanje negiranja genocida i izjava koje raspiruju nacionalnu i vjersku mržnju postale su obrazac djelovanja Tužilaštva BiH.
Iako Krivični zakon BiH jasno propisuje da je raspirivanje nacionalne i vjerske mržnje krivično djelo u nadležnosti državnog pravosuđa, Tužilaštvo BiH uporno predmete prebacuje entitetskim tužilaštvima i zatvara oči pred novim napadima na državu i njene institucije.
Do kada će pravosuđe šutjeti – ostaje da se vidi.