Objavljene snimke spaljenih Kur’ana i džamija, bolnice pune povrijeđenih: Potpredsjednik Irana za sve krivi…
Kako navodi turski novinar Ragıp Soylu na društvenoj mreži X, televizija emitira snimke spaljenih zgrada kako bi opisala demonstrante kao “naoružane kriminalce”
Uprkos gotovo potpunoj blokadi interneta i telefonskih veza, iz Irana i dalje pristižu snimke i izvještaji koji pokazuju da su se veliki brojevi demonstranata ponovo vratili na ulice.
Iranska državna televizija objavila je snimke spaljenih Kur’ana i džamija.
Kako navodi turski novinar Ragıp Soylu na društvenoj mreži X, televizija emitira snimke spaljenih zgrada kako bi opisala demonstrante kao “naoružane kriminalce”.
Iranski potpredsjednik danas je, u skladu s ranijim porukama režima, rekao da su za proteste odgovorni vanjski neprijatelji.
– Mladi ljudi koji su zavedeni ili vođeni emocijama oštećuju javnu imovinu. Narod će još jednom stati na kraj ovom poslu neprijatelja i završiti ovu epizodu – rekao je Mohammad Reza Aref.
Društvenim mrežama šire se i snimke Iranki koje prkosno pale cigarete zapaljenim fotografijama vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija.
Ovaj čin, koji je postao jedan od najupečatljivijih simbola protivladinih protesta, koji su krajem decembra, izbili zbog lošeg stanja ekonomije, a intenzivirali se u januaru ove godine, nosi sa sobom rizik smrtne kazne.
Paljenje slike vrhovnog vođe u Iranu smatra se teškim kaznenim djelom, a kada to čine žene, čin dobija dodatnu dimenziju, budući da su žene koje puše izložene stigmatizaciji.
Da opasnost nije samo teoretska, svjedoči slučaj mladog iranskog aktiviste Omida Sarlaka.
On je u oktobru 2025. godine objavio video na kojem pali Khameneijev portret.
Samo nekoliko sati kasnije, pronađen je mrtav u svom automobilu s prostrijelnom ranom.
Vlasti su njegovu smrt proglasile samoubistvom, no porodica i brojni aktivisti odbacili su to objašnjenje, smatrajući ga sumnjivim.
Njegova sahrana pretvorila se u politički protest na kojem su ožalošćeni otvoreno uzvikivali “Smrt Khameneiju”, čime je njegova smrt postala simbol otpora režimu.
Protesti, koji su započeli 28. decembra 2025. godine prvobitno su bili potaknuti teškom ekonomskom situacijom, rekordno visokom inflacijom koja je u oktobru 2025. godine dosegnula 48,60 posto, rastućim cijenama i kolapsom nacionalne valute, rijala.
Međutim, nezadovoljstvo se brzo proširilo i preraslo u širi protirežimski pokret koji umjesto postepenih reformi zahtijeva sistematske promjene.
Ulicama Teherana i drugih gradova odjekuju slogani poput “Smrt Khameneiju” i “Pahlavi će se vratiti”, referirajući se na bivšeg iranskog prijestolonasljednika Rezu Pahlavija.
Demonstracije
Iran: Protesti se šire, raste broj žrtava, vlasti zaoštravaju mjere
Ovo nije prvi put da žene masovno izlaze na ulice. Godine 2022. Iran su potresli višemjesečni protesti nakon smrti Mahse Amini u pritvoru moralne policije, što je pitanje ženskih prava stavilo u prvi plan.
Amini je uhapšena i, prema navodima, brutalno pretučena jer je navodno prekršila strogi zakon o obaveznom nošenju hidžaba.
Iranske vlasti na proteste su odgovorile silom. Pripadnici snaga sigurnosti, uključujući i Iransku revolucionarnu gardu, sukobili su se sa demonstrantima u više gradova.
Ljekari iz dvije bolnice upozorili su da su njihove ustanove preopterećene povrijeđenima, a vlasti istovremeno izdaju sve oštrija upozorenja demonstrantima.
U desecima gradova zabilježeni su sukobi, a snimke zapaljenih vozila iz Teherana preplavile su društvene mreže, piše BBC.
Organizacije za ljudska prava izvještavaju o desecima mrtvih i hiljadama uhapšenih.
Zabilježeni su i prekidi interneta i komunikacija, što se smatra pokušajem vlasti da spriječe koordinaciju protesta i sakriju stvarne razmjere nasilja.
Događaji u Iranu privukli su i međunarodnu osudu, a svjetski čelnici izrazili su zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava.
