Bolna pitanja pred NATO-om i EU: Trump prijeti, Grenland postaje nova tačka sukoba
Dok NATO i Europska unija pokušavaju očuvati jedinstvo i američku podršku Ukrajini, nova kriza prijeti da dodatno uzdrma transatlantske odnose – Grenland.
Tzv. Koalicija voljnih, skupina uglavnom europskih čelnika, sastala se u utorak u Parizu s izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa kako bi se pokušao ubrzati put prema održivom mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Iako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je plan „90 posto puta do cilja“, među sudionicima je vladala oprezna atmosfera – nitko nije želio riskirati gubitak ključne američke podrške.
Ipak, nad sastankom je visio neočekivan problem: Grenland.
Trumpova nova opsesija
Najveći otok na svijetu, autonomni teritorij Danske, postao je nova opsesija Donalda Trumpa, koji otvoreno tvrdi da bi Sjedinjene Američke Države trebale preuzeti Grenland iz „strateških razloga“. Na pariškom sastanku sudjelovala je i danska premijerka Mette Frederiksen, jedna od ključnih europskih saveznica u NATO-u.
Iako nitko u Europskoj uniji ne želi otvoreno izazvati Trumpa, politička napetost između Washingtona i Kopenhagena brzo raste, piše BBC.
Europske sile poručuju: Odluka je na Danskoj i Grenlandu
Na marginama pregovora o Ukrajini, šest velikih europskih sila – među njima Velika Britanija, Francuska i Njemačka – objavilo je zajedničku izjavu u kojoj su naglasile da se sigurnost Arktika mora rješavati unutar NATO-a, u suradnji sa SAD-om.
Posebno su istaknuli da je „na Danskoj i Grenlandu da samostalno odlučuju o pitanjima koja se tiču njihove budućnosti“.
Washington odgovara prijetnjama
Odgovor iz Bijele kuće stigao je gotovo trenutačno – i bio je daleko oštriji nego što su europski čelnici očekivali. Washington je objavio da „razmatra niz opcija“ za Grenland, uključujući i jednostranu kupnju otoka.
Najviše zabrinutosti izazvala je izjava da je „korištenje američke vojske uvijek opcija na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku“.
Europa više ne gleda na to kao šalu
Trump je i u svom prvom mandatu govorio o kupnji Grenlanda, no tada su se te izjave u Bruxellesu uglavnom doživljavale kao politička egzotika. Nakon nedavne kontroverzne američke vojne intervencije u Venezueli, europski čelnici više ne gledaju na te prijetnje s dozom humora.
Danska otvoreno upozorava da bi jednostrano preuzimanje Grenlanda značilo kraj transatlantskog saveza koji Europi jamči sigurnost još od kraja Drugog svjetskog rata.
Iako SAD već desetljećima ima vojnu bazu na Grenlandu, Danska je posljednjih godina povećala ulaganja u obranu otoka, izdvojivši oko četiri milijarde dolara za brodove, dronove i zrakoplove. Ipak, Kopenhagen tvrdi da Trumpova administracija odbija ozbiljan dijalog.
Trump, s druge strane, ponavlja da je Grenland „strateški izuzetno važan“ te tvrdi da je područje „prepuno ruskih i kineskih brodova“, zaključujući da „Danska to neće moći riješiti sama“. Danske vlasti te tvrdnje kategorički odbacuju.
Temeljna slabost Europe
Jedan od dužnosnika EU-a rekao je: ‘Cijela je situacija još jednom razotkrila temeljnu slabost Europe u odnosu na Trumpa.’ Nordijske zemlje brzo su stale uz Dansku, no velike sile (London, Pariz i Berlin) neko su vrijeme šutjele. Tek su naknadno izrazile podršku danskom suverenitetu, ali bez izravne kritike SAD-a.
Camille Grande iz Europskog vijeća za vanjske odnose kaže da bi ‘zajednička izjava svih 27 država EU-a te Britanije poslala snažnu poruku Washingtonu’. No to se nije dogodilo. Naprotiv, samo je šest europskih zemalja potpisalo izjavu.
Strah od Trumpovih ‘taktika pritiska’ paralizira mnoge europske vlade te se uglavnom odlučuju na tihu diplomaciju i čuvanje bilateralnih odnosa umjesto na zajednički nastup. U eri povratka politike velikih sila, između SAD-a, Kine, Rusije i Indije, Europa sve više izgleda kao promatrač i riskira to da bude pregažena.